By Vedrana Malec

TEŠKO SPOJIVO OBRAZOVANJE I SPORT

Da sportaši i nisu baš najškolovaniji, često se može čuti u javnosti.  Često se zaključuje da sportaši čak i “kupe” diplomu nakon svoje sportske karijere. Jednostavno, njihovo ime i pojava olakšavaju im školovanje. U slučaju da su vrhunski sportaši, naravno. U sportu koji je cijenjen. Inače, kao vrhunski sportaš u nekom manjem sportu i nemaju baš šanse za to. Uglavnom se podrazumijeva, ili školovanje ili sport. Jedno i drugo zajedno, teško. Sve to zbog vrlo lošeg sustava koji je na snazi kod nas, a i ne naziru mu se promjene uskoro, barem ne neke vidljive,  jer nema dovoljno ljudi kojima je interes promisliti i izmjeniti sustav.

NEDOVOLJNO RAZVIJEN SUSTAV ŠKOLSTVA I SPORTA

Prema podacima sportskih saveza Hrvatske, u Hrvatskoj je u 2011.godini bilo 305,981 registriranih sportaša.  U tu brojku ulaze sportaši u svim natjecateljskim kategorijama i disciplinama. Gotovo polovica tog broja, čak 42,65%  sportaša dolazi iz nogometa. Samim time, najviše nogometaša, već od malih nogu, napušta školu i posvećuje se samo treninzima ili obrazovanju u klubskim kampovima. Jer, svi se nadaju da će postati poznati i slavni. I da im škola neće biti potrebna. No, to uspije samo malom broju “sretnika. Hrvatsko školstvo nije dovoljno razvijeno da bi sportašima omogućilo paralelno bavljenje sportom i školovanje. Barem ne na profesionlanoj razini. U školama se izvannastavne sportske aktivnosti smatraju školskim sportom, no svejedeno škole nisu u mogućnosti pronaći način  kako kvalitetno uskladiti sportske aktivnosti i nastavu, a niti su opremljene za takvo nešto, pa se sportke školske aktivnosti uglavnom prebacuju sportskim klubovima koji daju svoje trenere i vode aktivnosti kod djece. Tu u samom startu dolazi do nesrazmjera između očekivanja trenera i očekivanja nastavnika u školi. Na fakultetima je situacija još i gora. Sustav je vrlo slabo razvijen, iako se u Zakonu o sportu, kao i u Zakonu o studenskom zboru spominje fakultetski sport, sama realizacija tih zakona na jako je niskom nivou. No, nije sve tako crno. Ima i svjetlih primjera, kako škola i fakulteta, tako i samih sportaša.  Iako se treba priznati da vrhunski sportaši ipak studijsku karijeru završavaju nešto sporije i kasnije od sportske.

DOBAR PRIMJER KINEZIOLOŠKI  FAKULTET

Iako ni na Kineziološkom fakultetu nije profesionalnim sportašima lako uskladiti obaveze, ipak imaju određene privilegije.  Sportaši prve kategorije ili u prijevodu osvajači medalja na Svjetskim i  Europskim prvenstvima ili Olimpijskim igrama imaju pravo 70% izostanaka s nastave, oni s drugom kategorijom 60%, s trećom 50% i tako na niže. No, kako uvijek postoji ali, tako je i u ovom slučaju. Profesor na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, Vjekoslav Cigrovski rekao je kako na fakultetu postoje  brojni sportaši koji se bore na nacionalnoj razini i uz manji broj izostanaka i treninga uspijevaju bez većih problema uskladiti i treninge i fakultet. Ali profesionalni sportaši iako su oslobođeni dolaska na određeni dio predavanja, moraju praktične vježbe odraditi i izvježbati kao i svi drugi studenti, što oni uglavnom ne stižu, pa iz tog razloga se njihovo studiranje uglavnom produži. Drugi fakulteti, iako bi možda željeli sportašima izaći u susret, koji put jednostavno ne mogu žele li se držati bolonjskog procesa koji još nije dovoljno dobro razrađen.

Vjeko Cigrovski uhvaćen za vrijeme rekreacije

Vjeko Cigrovski uhvaćen za vrijeme rekreacije
Foto: Vedrana Malec

INOZEMNI FAKULTETI KAO PRIMJER

Istražujući malo školski sustav u drugim zemljala, kako u Europi, a posebno u Americi, vidljivo je da je njihov sustav prema sportašima ipak nešto bolje razvijen. Primjerice, već u nama najbližoj Sloveniji, Fakultet  za šport je otvorio katedru prema kojoj se vrhunskim sportašima omogućuje slušanje predavanja online, kako ne bi gubili puno od nastave. U Njemačkoj postoje brojne sportske gimnazije, iz koji izlaze najbolji sportaši, jer osim što u takvim školama uče, pod vodstvom trenera odrađuju treninge ,odlaze na pripreme, i natjecanja. Amerika je specifična po tome što sportašima dodjeluje sportske stipendije kojima im olakšava  plaćanje školarina dok oni nastupaju za fakultet, ali i državu. Njihova fakultetska natjecanja  često su jača i od velikih liga ili natjecanja,  što sportašima daje motiva da iz sebe izvuku najviše jer jedino tako imaju priliku biti viđeni. Također, svaki fakultetski trener treba brinuti o ocjenama svojeg sportaša, te ukoliko on ne odrađuje svoje školske obaveze dovoljno kvalitetno, ne može trenirati i nastupati.  U Hrvatskoj sustav još nije dosegao tu razinu brige o sportašima, no i kod nas sve više vrhunskih sportaša pokazuje želju za školovanjem. Jedan od najboljih primjera može biti skijaš, Ivica Kostelić, koji studira povijest na Htvatskim studijima, te je paralelno uz naporene treninge “dogurao” do četvrte godine.

Lorena Malec, mag.cinodustala od sportske karijere kako bi se posvetila studentskoj

Lorena Malec, mag.cin
odustala od sportske karijere kako bi se posvetila studentskoj
Foto: Vedrana Malec

VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT I DIZAJN

Kod nas se započelo s otvaranjem privatnih fakulteta, pa tako i onih koji sportašima omogućuju lakše studiranje, a k tome vezane uz teme koje većinu sportaša zanimaju,  uz sport. Tako je u Splitu je 2009.godine s radom počela Visoka škola za sportski menadžment i dizajn, Aspira, koja je svoj program jednim djelom osmislila na način da se i profesionalnim sportašima omogući studiranje, a samim time je sklopila i ugovor s Hrvatskim olimpijskim odborom, koji svake godine stipendira jednog vrhunskog sportaša plaćanjem školovanja. Danas su dio Aspire veliki dio Hrvatskih sportaša, poput sestra Zaninović, Igora Štimca, Blanke Vlašić…

Iako  bi bilo nesmotreni reći da je ne moguće biti profesionalni sportaš i istovremeno se kvalitetno školovati, treba naglasiti da uvijek postoje oni koji uspijevaju uskladiti i jedno i drugo, no ipak zbog sustava onaj obrazovni dio gotovo uvijek malo kasni za sportskim te se iz tog razloga velika većina sportaša za kvalitetno školovanje te završavanje škola ili studija odlučuje tek nakon sportske karijere.

http://www.zakon.hr/

http://narodne-novine.nn.hr/

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s